BETA Verzija - Za više detalja kontaktirajte nas na [email protected]

Dezodoransi, problem ili rješenje?

Dezodoransi, problem ili rješenje?
Dezodoranse koristimo svi i to uglavnom svakodnevno. Postali su sastavni dio svakodnevnog rituala, nakon kupanja ili tuširanja. No, jesu li oni naši saveznici ili naši ljuti neprijatelji koji uzrokuju hronične bolesti?

 Ljetne vrućine pred nas stavljaju nemali estetski problem – pojačano znojenje a sa tim i mokre mrlje ispod pazuha,neugodan miris. Upravo u ovom periodu još predanije tražimo sredstvo koje će najuspješnije neutralizirati znojenje. Sa druge strane sve češća su upozorenja o štetnim uticajima hemikalija koje se nalaze u dezodoransima i antiperspirantima. Mnogi će pretpostaviti da je to jedno te isto. Ipak, dezodorans je preparat koji ne utiče na znojenje, njegova funkcija je da zaustavi razvoj bakterija i iza sebe ostavi mirisnu notu, dok antiperspirant sprječava znojenje zatvarajući pore i to uz pomoć hemikalija. Antiperspiranti kao i dezodoransi mogu imati loše posljedice za zdravlje.

Antiperspiranti smanjuju nivo izlučivanja znojnih žlijezda, tačnije zatvaraju pore uz pomoć aluminijevih soli, cinka ili cirkonija. Mnoge aluminijeve soli djeluju iritirajuće i nadražujuće, što rezultira crvenilom i upalom kože. Ako su u spreju, ne preporučuje se njihovo udisanje jer dugotrajnom upotrebom mogu izazvati oštećenje pluća, zbog toga ih pronalazimo u stikovima, gelovima i roll-onima. Redovna upotreba antipersiranata ispod pazuha, naročito odmah nakon brijanja, povezuje se sa sve prisutnijim problemom današnjice, rakom dojke. Američka istraživanja su pokazala da je među oboljelim od ove opake bolesti sve više žena koje su antiperspirante počele koristiti u 16. godini. Jedno neoficijelno pravilo glasi da kožu 12h nakon brijanja ne bismo smjeli izlagati dezodoransima ili antiperspirantima. Brijanjem, kao najčešćim načinom uklanjanja neželjenih dlačica ispod pazuha, nastaju na koži mikroranice kroz koje molekule štetnih hemikalija najbrže prodiru u tijelo. Pored aluminijevih soli jednako štetni i opasni su parabeni. Često korišteni u kozmetičkim proizvodima kao konzervansi, oponašaju hormon estrogena, dakle narušavaju hormonalnu ravnotežu što povećava rizik od pojave karcinoma dojke ili kože. Nedavna istraživanja, u kojima su proučavani uzorci tkiva grudi, pokazala su prisutnost parabena. Najveća koncentracija parabena nalazi se u šamponima, gelovima za tuširanje, lakovima za kosu ali i dezodoransima.

Često nismo ni svjesni što koristimo kada biramo sredstva protiv znojenja, stoga je osim učinkovitosti proizvoda iznimno važan i njihov sastav. Kada slijedeći put posegnete za zanimljivim pakovanjem ili neobičnim mirisom nekog dezodoransa pažljivo pročitajte sastojke na deklaraciji. Izbjegavajte one koji sadrže aluminijeve soli, triklosan, propilen glikol, parabene itd.

Ipak najbolje oružje protiv neprijatnih mirisa su voda, svakodnevno kupanje kao i dezodoransi na prirodnoj osnovi bez navedenih štetnih hemikalija.

Preuzeto sa fbl.ba